domena (franc. domaine, od lat. dominium: vlasništvo).
1. Državno, vladarsko ili krunsko dobro; područje, djelokrug, prostor znanstvene, umjetničke, političke, sudske djelatnosti.
2. U srednjem vijeku u zapadnoj Europi domena je vlastiti zemljišni posjed vladara. Od prihoda domenâ podmirivali su se troškovi dvora, kraljevske obitelji i uprave zemlje. Izravnu upravu domenama uveo je Karlo I. Veliki svojim Capitulare de villis (812). Tada još nije bilo razlike između državnoga i kraljevskoga privatnoga dobra. Poslije, s porastom državnih potreba, davanjem zemlje u leno plemićima i Crkvi te uvođenjem poreza slabjela je uloga domena. Od XVI. st. u Francuskoj i XVII. st. u Njemačkoj, s pravom zemaljskih staleža na odobravanje poreza, počinje se razlikovati u financijskoj upravi zemlje kraljevska blagajna od državne, a od XIX. st. zakonom je bilo utvrđeno državno vlasništvo domena, za razliku od krunskih dobara kao privatnoga vlasništva vladara. Nakon provedbe agrarnih reformi, domene su razdijeljene i danas postoje samo kao pokusna i, rjeđe, kao ogledna državna dobra. – Po hrvatsko-ugarskom pravu, dominium je bilo plemićko dobro s urbarskim selištem i kmetovima, nad kojima je njihov vlasnik imao vlastelinsku sudbenost.
3. U matematici, domena funkcije (područje definicije funkcije) je skup na kojem je funkcija zadana (definirana). Primjerice, domena funkcija f(x) = x² + 1 i f(x) = sin x jest skup svih realnih brojeva. Domena neke funkcije može biti podskup skupa realnih brojeva, npr. funkcija nije definirana za dijeljenje nulom ili nije definirana za korjenovanje negativnih brojeva. Ako se funkcija prikazuje u Kartezijevu koordinatnom sustavu, onda se prikazuje vrijednostima na apscisi. (→ kodomena funkcije)
4. U fizici, područje kristalne tvari u kojem su atomski, odnosno molekularni dipolni momenti potpuno paralelno orijentirani. Feromagnetske i feroelektrične tvari sastavljene su od velikoga broja domena, kojima su magnetski, odnosno električni dipolni momenti orijentirani u različitim smjerovima. U magnetskom, odnosno električnom polju dolazi do usmjerenosti domena i do snažne polarizacije tvari. Kod povišenih temperatura toplinsko gibanje razara domensku strukturu, pa tako i feromagnetska, odnosno feroelektrična svojstva.
5. U biokemiji → bjelančevine
6. Na internetu, imenski prostor, dio mrežne (web) adrese (→ www) što obuhvaća naziv računala ili skupine računala kojima pripada neki dokument; sastoji se od vršne domene, koja može označivati djelatnost (npr. com, edu, org) ili nacionalnu pripadnost (npr. hr, de, it), te od domene (kadšto i poddomene), npr. naziva organizacije, tvrtke, osobe kojoj sadržaj pripada, ili ključne riječi (npr. vlada, lzmk, licitar); dodjeljuje se u skladu s međunarodnim načelima internetskoga domenskoga sustava (DNS).
